SLAVENSKI / HRVATSKI BOGOVI
Rajevnici (dobri bogovi iz Rajevine/Nava):
Svarog /Stari Vid/Svarun (usp. Per-un) - po nekima vrhovni bog, otac bogova, ime po svar “svađa”?
Njegovi dvojnici:
> Volos/Veles – bog stoke, po nekima ne tako dobar
> *Vodan - bog vode
Stribog ( Stribor iz I. B. M.) - bog vjetra, stvoren od Svarogova daha
=*Vida – Svarogova žena? po nekima Svetovidova žena

Svarožić(i) – Svarogovi potomci, po nekima samo Svarožić – bog sunca i ognja?
Perun – po nekima je on vrhovno bog; bog munje, groma, ratarstva i dijelitelj kiše; sveto stablo hrast (usp. lat. quercus “hrast” srodno s ovim); usp. i litavski Perkúnas “pogansko božanstvo” i vedski Parjánya “bog gromovnik”
*Tatomir – bog mjeseca?
Svetovid/Svantevid/Svanimir/Jaki Vid/Suvid – bog sunca, svjetla, četveroglavo ratničko božanstvo
=*Zora - Svetovidova žena?
Dabog/Dajbog – dobri bog hranitelj (?)
=Živana – žena mu (?), boginja prirode

Perunovi potomci:
Rujana
Rujimir – bog vina, gozbe, slavlja; nešto kao slav. Dioniz
Vesna – boginja proljeća; personifikacija proljeća, usp. češki vesna “proljeće” (kao u praslavenskom), srodno npr. i s lat. ver “proljeće”

Svetovidovi potomci:
Radogost - bog gostitelj, u njegovo se ime primahu putnici i tuđinci i darivaše milostinja
Lada – boginja mladosti i ljubavi
=Jaroslav/ Jarovit /Jarilo – muž joj, bog zelenila i cvijeća; on je zapravo kršćanski sv. Juraj iz hrv. (i slov., valjda i šire) narodnih običaja
*Gerovit – bog rata
=Bojana – žena mu (?), boginja ratne sreće

*Potomci Živane i Daboga:
Kajana/Kaica – jedno od manjih božanstava; oboje simboli nadolazeće zime
Zlatokos/Zlatan – bog lova

Još neka imena koja se javljaju:
Tihana
Grozdana – simbol ranoga proljeća
*Žibog – božanska sila stvaranja
Mokoš (vidi i u I. B. M.) – boginja plodnosti i močvara

Bogovi Tamne Strane/zli bogovi:
*Crnobog – bog zla, stvorio Črta (?)
*Črt/Nevid – također zlo božanstvo, i simbol zime; usporedi rusko čert “vrag”; ime Črt svakako ne može biti štokavsko, tako da je to ime (ukoliko nije iz kajk. ili čak.) preuzeto iz drugih slav. jezikâ (gdje je očuvano njegovo ime i mitološko porijeklo)
=Morana – žena mu, stara slav. boginja smrti i morâ
Još se spominju i:
*Bijes – mračna sila i sin mu s Moranom Bjesomar/Bjesomor

Kerber:
"...trazio sam na netu, i nadjoh neke stranice... ima razlika medju slavenskim narodima... neke razlike su u imenima, a neke su i u likovima i njihovim ulogama..."

Daj reci koju od tih stranica ako možeš.

"...hvala za Nazora (ne spada li tu i Ivana Brlić-Mažuranić)... ali, nisu li to priče koje su inspirirane slavenskom mitologijom... mene zanimaju originalne stvari... originalne priče i vjerovanja... zahtjevan sam, zar ne..."

Stvar je u tome da je Nazor dosta proučavao slav. mitologiju tako da se ondje može naći i dosta čistih činjenica (tu mislim i na razne predgovore i slično). On se više držao izvornih mitoloških podataka, dočim je to I. B. M. više umjetnički prerađivala. Kako već rekoh, do originalnih je priča teško doći.

posted 29-11-2000 09:44         

...stranice... pa evo neke...clover.slavic.pitt.edu/~tales/pagan.html – ruski bogovi
www.okana.net – poljski paganizam

hometown.aol.com/hpsofsnert/index.html – mješavina ruskog i poljskog

web.raex.com/~obsidian/SlavPan.html – slavenski panteon

vladivostok.com/rus_mag/eng/N_4/SLAVEN.HTM – još jedan popis bogova
www.mythinglinks.org/euro~east~panSlavic.html – ima dosta linkova…
www.geocities.com/Athens/Agora/8933/index.html – i te stranice su negdje preporučene

hvala za nazora...

pitanje... snakess kiss opisivaše kako vještice ne poznaju apsolutno dobro niti apsolutno zlo... čini mi se da toga nema niti kod Slavena... postoji bog tame, ali čini mi se kako to nije pojam kršćanskog vraga...

uz crnoboga kojeg si spomenuo, u jednoj priči o postanku svijeta, spominje se i bijelobog (u toj priči je bijelobog idejni tvorac, a crnobog izvršitelj)...

što znaš o dodolama... mislim da se tako zove seoski običaj zazivanja kiše... da li je povezan s Jaroslavom?

ima tema... treba mi malo vremena da sredim pitanja...

pozdrav...

posted 30-11-2000 00:10            

Moguće je što kažeš da izvorno u Slavena "zli" bogovi ne bijahu apsolutno zli, nego je to poslije tako shvaćeno pod utjecajem kršćanstva. Ipak, zao je bog Črt, kako već rekoh, u Rusiji dobio značenja kršć. vraga. Uostalom, čini mi se da je u Slavenâ podzemlje - pakao smatrano za izvor svih svjetskih zálâ za razliku od prilično neaktivna grčkoga Hada. To bi govorilo protiv tvoje teze. Zanimljivo da se, kada smo već kod podzemnoga svijeta, za nj u Spirinovoj knjizi javlja naziv Trtar koji očito ima veze s grč. Tartarom (?). I riječ za raj - Nav, koja se javlja na više mjesta je zanimljiva. Ne vidi joj se jasna porijekla, a nigdje je nisam našao...

Što se tiče Crnoboga, on mi je sumnjiv. Nisam baš siguran da spada u slav. mit., tj. da to nije neki noviji naziv... Često se nailazi na Črta kao na vrhovnoga gospodara tame (premda je po Spirinovoj verziji Črt svojevrsno utjelovljenje Crnobogovo ukoliko se dobro sjećam).
Što se tiče ovoga dvojstva s "Bijelobogom" to me strašno podsjeća na bogumilstvo/patarene ili tomu slično... Oni su tvrdili takvo što, da je Bog prvi stvaratelj, ali da je vrag zapravo stvorio tvarni svijet. Možda kakav utjecaj?

Dodole. E, ovo je zanimljivo! Gdje da počnem...
Dodola je jedan ili više pjevača koji nakićeni zazivaju kišu. Petar Skok etimologiju te riječi tumači kao onomatopejsku iz napjeva oj dodo le. Nisam posve siguran u to (tj. u čistu onomatopeju).
Postoje i tzv. dodolske pjesme. To se sve uglavnom odnosi na Srbiju i Vojvodinu.
Navodi se i već spomenuta riječ dodo nepoznata značenja koja se javlja kao usklik u tim pjesmama.
E sad ono što je zanimljivo. Postoji i još jedna riječ, na prvi pogled bez smisla, koja se javlja u pjesmama - lado. To je očito okamenjen stari vokativ imena slav. boginje proljeća Lade.
I još k tomu čuo sam i za usklike u pjesmama didi lado (ovi su pak, čini mi se, rašireni po Hrvatskoj). To je i naziv pojedinih kolâ u Hrvatskoj, ako se ne varam. Didi očito ima nekakve veze s dodo i vjerojatno jest onomatopeja, a lado ima veze vjerojatno s onim -le iz dodole.
Dakle postoje dva "nejasna" uzvika - didi lado i dodo (le) (od potonjega dolaze dakle dodole) i kojima se čuva ostatak napjeva kojim se štovaše boginja Lada.

Veza s Jaroslavom/Jurjem? Pa da, očito je. Jaroslav je Ladin muž i još k tomu bog zelenila. I on je vjerojatno imao udjela u drevnim pjesmama posvećenim Ladi i zazivanju kiše. Još kada tomu pridodamo i poznatu popularnost sv. Jurja u narodnim običajima...

posted 06-12-2000 08:54         

bogumili/patareni... da, nameće se neka analogija, ali nije tako izražena... ovdje je i bjelobog imao želju stvoriti materijalni svijet, ali nije to mogao napraviti sam, već je pozvao crnoboga u pomoć... mislim da je kod bogumila tvarni svijet i idejno nastao u vražjoj glavi...

jesi li pogledao stranice... uglavnom je težište na ruskoj i poljskoj mitologiji... ne znam kolike su sličnosti sa starom hrvatskom... koja me malo više zanima... na vještice on-line spominje se neka uzvisina koje još uvijek nosi staro ime Perun... znaš li još nešto o njoj?

posted 09-12-2000 14:21            

Kerber, za slavensku mitologiju postoji interes, nažalost na imf-ovim topicima ne postoje brojači posjeta, pokazalo bi se da je ovaj topic rado čitan. No kako jako malo pojedinaca ( izvan stručnih, zatvorenih krugova ) ima dovoljno informacija i znanja o tome području nije ni čudo što na topicu ima malo aktivnih učesnika. Nažalost ni ja ne poznajem slavensku mitologiju, već tek poneki detalj.

Nedavno se je desilo da je jedna nastavnica u osnovnoj školi u Splitu pokušala zainteresirati svoje učenike za povijest kraja u kojemu žive, te je djeci pričala o slavenskim bogovima ( citirala je Nazora i I.B.M. ) kao i o brdu Perun. No dva školska sata kasnije je taj razred imao vjeronauk, te su već zainteresirana djeca o Perunu, Rujimiru, Vesni (po katoličkom kalendaru, Vesne imaju imendan upravo 21.03, na prvi dan proljeća !), pitali i svoju vjeroučiteljicu.

Vjeroučiteljica je ostala zatečena, uvrijeđena "herezom", dobila je instant-osip, prekinula je sat i smjesta otrčala ravnatelju škole prosvjedovati protiv neviđene drskosti i bezobrazluka od strane one maloprije spomenute nastavnice.

Epilog toga je da je nastavnica od ravnatelja dobila neslužbenu zabranu i samog spominjanja slavenske mitologije, a vjeroučiteljice od tada ne razgovaraju s njom i podrugljivo je zovu "pogankom".
Učenici su bili kažnjeni nenajavljenim i teškim pismenim "kontrolnim radom" iz vjeronauka, na kojemu su dobili poprilično loše ocjene.

Nije mi poznato kada je o ovim krajevima službeno zabranjen Perunov kult, ali zabrana očigledno još važi

Stoko, iznenadilo me je da znaš za brdo Perun, obično je poznato samo lokalnom stanovništvu. Zaboravio sam spomenuti da je to najbliže brdo drevnom indoevropsko-ilirsko-grčko-rimsko-slavenskom naselju Epetion-u, današnjem Stobreču, u predgrađu Splita, koje je postojalo i prije Krista, te nije čudo ako je dobijalo imena po tadašnjim bogovima.

Onaj drugi Perun, za koji ti kažeš da postoji na jednom velikom otoku, još nisam pronašao, što ne znači da i neću.

U jednome popisu se spominju:
Perun planina u Bugarskoj
Perun-dubrava u Dalmaciji ???
Perunja-ves u Sloveniji
Perunj-vrh u Sloveniji

No da nisi slučajno mislio na otok Brač ( najveći hrvatski otok ), njegov najviši vrh se zove Vidova Gora ???

U tvome postu kažeš:
"Svarog /Stari Vid/Svarun (usp. Per-un) - po nekima vrhovni bog, otac bogova, ime po svar "svađa"?"

Hvala ti na tvojemu komentaru o imenu biljke perunike; zaista nisam vidio očigledno . Perunika (antički naziv "Iris Illiryca" ) je još u vrijeme Ilira bila vrlo važan, ako ne i najvažniji ilirski izvozni artikal, te su joj se pripisivana ljekovita, iscjeliteljska i djelomično magična svojstva.

Peruniku porijeklom iz Ilirskih krajeva hvale u svojim djelima filozof Teofrast, liječnik Diopskurid i polihistor Plinije, te Colummel, Galen, Paulus Aegineta i gotovo svi koji medicinari i farmakolozi toga doba, te je vjerovatno bila jako cijenjena i u vrijeme dolaska Slavena, možda i kao univerzalni lijek, biljka koja ima moći nalik "božjima" ? U tom slučaju ne bi bio neobičan njen "božji" naziv - Perunika ?

Interesantno je da se danas ne koristi kao ljekovita biljka, već se njezin prah upotrebljava kao dodatak kozmetičkim sredstvima...

Pozdrav

posted 11-12-2000 18:40            

Hvala, Vješče, u pravu si. I mislio sam na Brač, ali sam pomiješao Svetovida s Perunom. Dakle, tâ je Vidova gora dobila ime upravo po Svetovidu.

posted 16-12-2000 09:56         

quote:

---

Originally posted by Lina:
Stoka, da li možda znaš gdje se sve vilicu, osim u Dalmaciji, naziva pirunom, perunom?

---

U Sjevernom hrvatskom Primorju

posted 22-12-2000 23:30            

Sto se tice dodola, koje obojca spominjete, ne tako davno obred se sastojao od toga da bi selom prolazila djevojka koja je trebala biti djevica i gola, odjevena samo u lišće. Seljani bi je uz prigodne pjesme polijevali vodom. Obred se održavao četvrtkom, na dan koji su stari Slaveni bili posvetili svome bogu groma i kiše, Perunu. ( Stara dobra vremena... )
U baltičkih Slavena se je taj dan zvao Perendan. Ostatak je nekadašnjeg obrednog bacanja djevojki u vodu, kao žrtava bogu Perunu kako bih se smilovao ljudima i poslao im kišu.

U Srbiji i danas na Đurđevdan momci bacaju djevojke u vodu, no to se objašnjava kao ostatak nekadašnjeg proljetnog žrtvovanja djevojaka bogu plodnosti Dabogu ? ( Možda je to drugo ime Jaroslava, jer slavenski bog Jaroslav je u kršćanstvu pretvoren u Sv. Juraja, odnosno u Svetog Đorđa na istoku ???) Dan Sv. Đorđa - Đurđevdan ???

posted 23-12-2000 11:07            

quote:

---

Originally posted by vjestac:
Obred se održavao četvrtkom, na dan koji su stari Slaveni bili posvetili svome bogu groma i kiše, Perunu. ( Stara dobra vremena... )
U baltičkih Slavena se je taj dan zvao Perendan.

---

Zanimljivo je ovo s četvrtkom... Znanstvenici se spore je li četvrtak izvorno slavenski dan posvećen Perunu (veza s germanskim običajima valjda indoeuropska) ili je to utjecaj Germanâ. Moje je mišljenje da se tu ipak radi o germanskom utjecaju.
Kakav vražji utjecaj Germanâ? zapitat ćete se. Sjetite se kako se kaže četvrtak na eng. i njem. Thursday odn. Donnerstag < Thors day odn. Donners tag da pojednostavimo. U imenu se četvrtka dakle nalaze imena germanskoga gromovnika Thora odn. Donnara (2 inačice istoga imena), usp. eng. thou ~ njem. du. Thor/Donnar je isto što i slav. Perun i vedski Parjánya. Dakle, Slaveni su možda posvetili četvrti dan tjedna svojemu bogu gromovniku pod utjecajem susjedâ Germanâ koji su imali taj običaj.

Na Jurjevdan se slavi vjenčanja Lade i Jaroslava (drugo mišljenje vidi dolje).

Još jedna knjiga iz literature o slav. mitologiji:
Vitomir Belaj - Hod kroz godinu; Mitska pozadina hrvatskih narodnih običaja i vjerovanja (Zg, 1998.)
Dr. je Belaj inače profesor na odsjeku za etnologiju FFZg. Knjige nisam pročitao, ali sam ponešto načuo.

Nešto iz sadržaja:
navodi se osnovni sukob dvaju kozmičkih načela (Kerbere, ti to spominjaše, ako se ne varam)- reda i nereda odn., po njem, bogova Peruna i Volosa/Velesa, odn. po kršć. sv. Ilije i Nečastivoga.
Navodi toponim Perun na Učki i gradić Volosko u primorju.